PRIČE Analize

Ne laje kera zbog sela, nego zbog sebe

Vašington je u junu na osamnaest dana ugasio najjači model na svetu, a u julu pedeset kompanija traži da ne zabrani otvorene, ali ne misle svi tako.

DOSIJE · 15 min čitanja · 27 min slušanja 27.07.2026 Denis Daničić

Audio verzija digitalni glas

Šta ćete znati posle ovog tekstapregled: 30 sekundi
  • Zašto je Vašington na osamnaest dana ugasio najjači model na svetu — i šta je bio pravi razlog.
  • Ko je potpisao Nvidijino pismo, ko nije, i kome je otvorenost u interesu.
  • Šta su dva slučaja iz jula pokazala o tome kada otvoren, a kada zatvoren model bolje radi.
  • Šta firma dobija, a šta gubi kad model spusti na svoj hardver.

Dvadeset četvrtog jula pedeset svetskih kompanija potpisalo je pismo kojim od Vašingtona traže da ne zabranjuje otvorene modele veštačke inteligencije. U tom pismu reč Kina ne postoji, a napisano je zbog Kine. Firma koja ga nije potpisala je ove godine dvaput ostala bez svojih modela — jednom zato što je imala previše ograničenja, drugi put zato što su joj neka popustila. Ovaj tekst je pokušaj da celu stvar provučemo kroz činjenice, kalendar i tokove novca.

Osamnaest dana

Devetog juna Anthropic je objavio Fable 5, javno dostupnu verziju svog najjačeg modela, sa pojačanim zaštitnim slojem. Sutradan je ta zaštita pala. Džejlbrejker poznat kao Pliny the Liberator pokazao je da model može da se prevari kombinacijom unikodnih trikova, dugačkog konteksta, izmišljenih scenarija i razlaganja opasnog zadatka na sitne bezazlene korake. Taj obrazac je star koliko i sami modeli.

Dvanaestog juna Anthropicu stiže nalog američkog Ministarstva trgovine. Na papiru, u par rečenica: pristup Fable 5 i Mythos 5 zabranjuje se stranim državljanima, u Americi i van nje, uključujući i sopstvene zaposlene koji nisu Amerikanci. Kako nijedna firma ne može u realnom vremenu da razvrsta stotine miliona korisnika po pasošu, jedini način da se nalog ispoštuje bio je da se oba modela ugase svima na planeti. Tako je i urađeno, istog dana. Osnov je bila izvozna kontrola uz poziv na nacionalnu bezbednost; konkretno obrazloženje nije dato.

Anthropic je odgovorio da je demonstracija koju je video pronašla mali broj već poznatih i relativno jednostavnih propusta, i da to nije boljka samo njihovih modela.

Deset dana kasnije pojavilo se objašnjenje koje bolje osvetljava uzrok tako oštrog poteza. Prema pisanju Ekonomista, senator Mark Vorner, potpredsednik Senatskog odbora za obaveštajne poslove, preneo je da mu je u poverljivom brifingu direktor NSA i šef Sajber komande, general Džošua Rad, rekao da je Mythos u kontrolisanoj ofanzivnoj vežbi za nekoliko sati autonomno probio skoro sve klasifikovane NSA sisteme. Fable i Mythos dele istu osnovu; Fable ima dodatne bezbednosne klasifikatore, Mythos je neograničena verzija za odabrane partnere. Lanac je dug — Ekonomist, pa senator, pa general, pa zatvorena soba — i vredi ga držati na oku. Ali ako je sve to tačno, džejlbrejk nije bio razlog nego povod.

Sutradan po zabrani, trinaestog juna, kineska firma Z.ai objavila je GLM-5.2. Otvorene težine, MIT licenca, besplatno za preuzimanje. Za tri dana stigla su nezavisna merenja: četvrto mesto na zbirnom indeksu Artificial Analysis, prvo među otvorenim modelima, 62,1 poen na SWE-bench Pro naspram 58,6 koliko ima GPT-5.5 — uz otprilike šestinu cene GPT-5.5.

Tridesetog juna ograničenje je povučeno. Ministar trgovine Hauard Latnik naveo je uslove: da Anthropic sam otkriva i otklanja bezbednosne rizike u svojim modelima, da sa državom radi na standardima za buduće modele i da prijavljuje zloupotrebe. Prvog jula pristup je vraćen. Zabrana je trajala osamnaest dana.

Šta uopšte znači „otvoren"

Model veštačke inteligencije je, kad se ogoli do suštine, jedan veliki fajl sa brojevima u koje je sažeto sve što je tokom treniranja naučio. Ti brojevi se zovu težine.

Taj fajl može da ostane kod firme koja ga je napravila, a vi mu prilazite preko interneta i plaćate po potrošnji, kao struju. Tako radi Anthropic sa Claude-om i OpenAI sa ChatGPT-jem. Ili može da bude objavljen, pa ga spustite na svoj hardver i pokrećete kod sebe, bez naloga i računa. Tako rade Meta, francuski Mistral i gotovo sve velike kineske laboratorije.

Vredi razdvojiti dve stvari koje se stalno mešaju. Otvorene težine nisu otvoren kod. Objavljen je rezultat treniranja, ne i ono na čemu je treniran — ti podaci se ne objavljuju gotovo nikada, a licence umeju da budu i uslovljene. GLM-5.2 je pod MIT licencom i zaista je slobodan. Metina Llama nije: iznad određenog broja korisnika traži poseban dogovor. Pismo o kojem je ovde reč zove se „Open Weights", ne „Open Source", i ta razlika je namerna.

Iz svega toga sledi jedna praktična posledica. Zatvoren model se može isključiti odlukom države iz koje potiče, što nije teorija nego praksa iz ove godine. Otvoren ne može, jer je već preuzet.

Pismo i ko iza njega stoji

Dvadeset četvrtog jula šef Nvidije Jensen Huang objavio je svoju prvu poruku na mreži X ikada. U njoj je bio link ka pismu „Open Weights and American AI Leadership" i jedna rečenica: svetu trebaju i vrhunski zatvoreni i vrhunski otvoreni modeli.

Tog dana pismo je imalo dvadeset pet potpisnika — Microsoft, Meta, IBM, Dell, Palantir, Mozilla, Hugging Face, Mistral, Linux Foundation. U toku dana je broj potpisa narastao na pedeset, sa Google-om, AMD-om, Ciscom, Cloudflareom, GitHubom i Ollamom u drugom talasu.

Traži se da Vašington ne uvodi preuranjena ograničenja na modele koji se preuzimaju i da država podrži domaći otvoreni ekosistem kroz pristup računarskoj snazi, zajedničke skupove podataka i okvire za proveru. Argument stoji na tri noge: manji specijalizovani modeli su za većinu poslova jeftiniji od vršnih; ako četiri zatvorene laboratorije drže ceo misaoni sloj privrede, to je koncentracija rizika; otvorenost u softveru je već jednom dobila raspravu o bezbednosti.

Sve tri noge mogu da drže. Ali ko je proveo dovoljno godina u ovom poslu zna za pravilo: kad se neko zauzme za opšte dobro, prvo pogledajte kome je to u interesu.

Nvidia je pokrenula inicijativu, a prodaje čipove — otvoreni modeli se pokreću na milionima mesta umesto na četiri, a svako od tih mesta mora da kupi hardver. Meta je celu svoju strategiju sagradila na otvorenim težinama. Hugging Face je platforma preko koje se ti modeli preuzimaju. Mistral je evropska laboratorija kojoj je otvorenost pitanje opstanka, jer sa Amerikancima ne može da se nadmeće ni kapitalom ni računarskom snagom. Ollama pravi alat kojim se model pokreće kod kuće.

Niko od njih ne govori protiv svog interesa, ali to ne znači da lažu. Znači samo da u ovoj raspravi nema nezainteresovanih.

Prvog dana su izostali OpenAI, Google, Amazon i Anthropic. Čim je izostanak primećen, OpenAI i Google su stavili svoj potpis. Amazon i Anthropic nisu.

Zašto baš Anthropic

Anthropic danas ima najjači model na svetu po zbirnim merenjima. Claude Opus 5, objavljen dvadeset četvrtog jula — istog dana kad i pismo — vodi indeks Artificial Analysis sa 61 poenom, ispred sopstvenog Fable 5 sa 60 i OpenAI-jevog GPT-5.6 Sol sa 59. Konkurencija ga ponegde prestiže: Sol je prvi na testovima matematike, rezonovanja i na ARC-AGI-2. Po ukupnoj oceni ipak je na vrhu, uz tempo od četiri objavljena modela za manje od dva meseca.

Još je važnije od čega živi. Godišnji prihod po tekućem tempu popeo se sa devet milijardi dolara krajem 2025. na trideset početkom aprila, pa na četrdeset sedam krajem maja. Osamdeset pet odsto tog novca dolazi od poslovnih korisnika. Po merenju Menlo Venturesa, Anthropic drži oko 40 odsto korporativne potrošnje na jezičke modele, ispred OpenAI-ja sa 27 i Google-a sa 21, a broj klijenata koji troše preko milion dolara godišnje udvostručio se na preko hiljadu za manje od dva meseca.

Firma koja je prva na listi i koja od svih najbolje naplaćuje zatvoren pristup jedina je velika laboratorija koja nije potpisala pismo u korist otvorenih. Račun se sabira sam.

Ostaje, međutim, i druga strana, koju ovakvi tekstovi obično preskoče. Anthropic zastupa isti stav od 2023, iz vremena kada nije imao šta da brani — Dario Amodei je tada pred Senatom o otvorenim modelima govorio kao o opasnom putu, a otvoren kod je kasnije nazvao lažnom temom. U maju je firma objavila da će model poput Mythosa jednom dati svima, čim se osmisle zaštite za širu upotrebu, uz otvorenu ogradu da tih zaštita još uvek nema. U junu je predložila da se trka uspori, ali samo ako više laboratorija u više zemalja prihvati iste uslove na proverljiv način.

Argument da se otvoreni model ne može povući ne postaje netačan zato što je onome ko ga iznosi to u interesu. Ali ni interes ne nestaje zato što je argument tačan. Savetnik Bele kuće Dejvid Saks to zove sofisticiranom strategijom regulatornog zauzimanja zasnovanom na širenju straha — pravila navodno pisana radi bezbednosti u praksi otežavaju ulazak onima koji tek dolaze. Obe tvrdnje stoje istovremeno, i tu se ova rasprava obično zaglavi.

Ista država, dva aršina

Vredi staviti dva naloga Vašingtona jedan pored drugog, jer su se dogodili u istoj godini i istoj firmi.

U februaru je država tražila da Anthropic skine granice koje je sam postavio — one koje vojsci ne daju da model koristi za autonomno naoružanje i za nadzor sopstvenih građana. Pentagon je tražio pravo na sve zakonite svrhe. Firma je odbila. Dvadeset sedmog februara predsednik je naložio svim saveznim agencijama da odmah prestanu da koriste njenu tehnologiju, sa šest meseci za gašenje postojećih instalacija, i zabranio svakom izvođaču i dobavljaču američke vojske da posluje sa njom. Pentagon je Anthropic označio kao rizik po nacionalnu bezbednost u lancu snabdevanja, a to je etiketa koja se do tada lepila samo stranim firmama. Istog dana OpenAI je objavio svoj ugovor sa Pentagonom.

U junu je ista ta država ugasila Anthropicove modele zato što su granice ugrađene u model popustile pred prvim koji je pokušao da ih zaobiđe.

Prvi put je smetalo to što granica postoji. Drugi put to što nije bila dovoljno čvrsta. Razmak je tri i po meseca.

Najbolji argument protiv zatvorenih modela ove godine nije izneo Jensen Huang. Izneo ga je Vašington, dvaput, sopstvenom rukom.

Reč koja u pismu ne postoji

Pismo ni na jednom mestu ne pominje Kinu. Ne pominje ni DeepSeek, ni Alibabu, ni Moonshot, ni destilaciju. Govori o otvorenosti uopšte i o istoriji otvorenog softvera.

Povod mu je, međutim, isključivo kineski.

Petnaestog jula kineska firma Moonshot objavila je Kimi K3, koji je među američkim programerima brzo postao jeftina zamena za plaćene modele. Dvadesetog jula Axios javlja da administracija oživljava ranije napušten plan da se kineski modeli zabrane u Americi. Dvadeset prvog jula ministar finansija Skot Besent najavljuje da su sankcije i crna lista na stolu za firme koje prelaze granicu ka krađi intelektualne svojine. Dvadeset drugog jula Majkl Kracios, naučni savetnik predsednika Trampa, tvrdi da je Kimi K3 nastao industrijskom destilacijom Anthropicovog Fable-a i da je Moonshot nabavljao zabranjene Nvidijine čipove preko Tajlanda. Dva dana kasnije stiže pismo.

Naslov pisma govori o američkom vođstvu, a napisano je da bi se odbranilo pravo Amerikanaca da koriste kineske modele. Zato u njemu i ne piše Kina — naslov bi tada glasio drugačije nego što potpisnicima odgovara.

Optužbi za destilaciju vredi dodati dve stvari koje se u dnevnim vestima gube. Prva: Bela kuća nije iznela novu tvrdnju nego preuzela tuđu. Anthropic je za destilaciju optužio DeepSeek, Moonshot i MiniMax još u februaru, a Alibabin Qwen u junu, kroz 29 miliona zabeleženih interakcija. Kako je do tih brojki došao, otkriveno je krajem juna: u programski kod Claude Code-a je od drugog aprila bila ugrađena prikrivena provera koja nadgleda vremensku zonu korisnika, poredi proksi adrese sa spiskom od 147 kineskih domena i imena laboratorija, a rezultat izvlači tako što apostrof u „Today's date" menja vizuelno identičnim unikodnim znakom. Logika je bila XOR-obfuskovana. Otkrio ju je reverznim inženjeringom jedan korisnik Reddita, a firma je to nazvala eksperimentom protiv zloupotrebe naloga i najavila uklanjanje. Motiv da se destilacija spreči je legitiman. Metod je radio na svima, ne samo na osumnjičenima.

Druga: sama optužba je sporna. Zaposleni u Moonshotu javno je primetio da je Fable 5 vraćen u pristup prvog jula, a Kimi K3 je objavljen petnaestog, pa bi ceo vršni model morao da bude destilovan i istreniran za petnaest dana. Istraživači van obe zemlje kažu da to vremenski ne stoji.

Dva slučaja umesto dve teorije

Rasprava o otvorenom i zatvorenom vodi se uglavnom u pretpostavkama. Krajem jula, u razmaku od tri dana, dogodila su se dva slučaja koji je izvode iz pretpostavki.

Dvadeset prvog jula Hugging Face je potvrdio proboj dela svoje produkcione infrastrukture. Napad je, po analizi same kompanije, vodio autonomni agentski sistem. Ušlo se preko zatrovanog skupa podataka — na toj platformi uz podatke idu i skripte za učitavanje, pa su kroz dva propusta podmetnute tuđe instrukcije. Zlonamerni kod se izvršio na mašini koja podatke obrađuje, odatle su eskalirane privilegije, pokupljeni kredencijali i napad se tokom vikenda proširio kroz nekoliko internih klastera. Zabeleženo je preko 17.000 akcija, uz komandnu infrastrukturu koja se sama premešta između javnih servisa.

Zanimljivo je ono što se desilo kad su krenuli to da analiziraju. Vodeći komercijalni modeli su odbili da pomognu, jer njihove zaštite ne razlikuju istraživača od napadača. Odgovor na incident je završio GLM-5.2, otvoreni kineski model pokrenut na lokalnoj infrastrukturi: sveo se na sate umesto dana, a tragovi napada i kompromitovani kredencijali nisu napustili kompanijsku mrežu.

Tri dana kasnije SentinelLabs je objavio nešto što ide u suprotnom smeru. Postavili su osmofaznu istragu Fast16 malvera — alata iz 2005. koji je prikriveno kvario rezultate simulacija za modelovanje nuklearnog oružja — i tražili od modela da rekonstruišu skrivene komponente, svaku tvrdnju vežu za konkretnu adresu i menjaju zaključke kako pristižu novi dokazi. Sve faze završio je jedino GPT-5.6 Sol, i to u tri odvojena pokretanja. GPT-5.5 nije prošao ni prvu, iako je pokušavao danima. GLM-5.2 je pokrenut jednom i nije završio merenje. Opus 4.7 i 4.8 su napredovali, ali su delove istrage prerano zatvarali. Utrošeno je preko 23 milijarde tokena.

Zajedno, ta dva slučaja kažu nešto korisnije od bilo koje strane u raspravi. Za odgovor na incident, kada podaci ne smeju da napuste mrežu i kada zatvoren model staje na put braniocu, pobedio je otvoren model na lokalnom hardveru. Za višednevnu forenziku, gde se traži izdržljivost i sposobnost da se povuče sopstveni pogrešan zaključak, pobedio je zatvoren vršni model. Pitanje nije koji je tabor u pravu, nego koji posao radite.

Ono što se ne da poreći

Rizik od otvorenih modela nije izmišljen i ne postaje manji zato što je koristan.

Objavljen model se ne povlači. To je jedna od retkih tehnologija u širokoj upotrebi bez postupka opoziva: nema zakrpe, nema prekidača, postoje samo milioni kopija. Zaštite u njemu mogu da se skinu, i to nije težak posao.

Ostaje i pitanje vidljivosti. U pokušaju napada na vodovod u Monterreju, o kojem smo pisali u maju, napadači su, bez prethodnog znanja o industrijskim sistemima, taj deo posla prepustili zatvorenom modelu. Claude je prepoznao vNode industrijski prolaz, pretražio dokumentaciju proizvođača i pomogao u pripremi napada na lozinke; u OT okruženje na kraju nisu ušli. Dragos je u analizi prebrojao 350 artefakata, uglavnom skripti koje je napisao Claude. Ono što se od zatvorenog modela u takvim slučajevima dobija nije otkrivanje — slučaj je otkriven forenzikom kod žrtve, a te tragove bi ostavio i model pokrenut lokalno. Dobija se mogućnost da dobavljač zloupotrebu preseče dok traje i da o njoj obavesti nekoga. Kod modela koji radi na napadačevoj mašini te mogućnosti nema.

Sa druge strane, ako najjači modeli ostanu kod nekolicine najvećih, oni određuju šta se sme, po kojoj ceni i do kada. Cenovnik se menja jednostrano, funkcija na kojoj ste sagradili posao može da nestane preko noći, a niko sa strane ne može da proveri šta je unutra — ni istraživač, ni fakultet, ni kupac. I prekidač koji se navodi kao glavna prednost zatvorenog modela drži neko treći, što su u junu na svojoj koži osetili svi koji su razvoj vodili na Fable-u ili Mythosu.

Ista osobina, dakle, ima dve oštrice. Odsustvo nadzora je za društvo gubitak, a za firmu i pojedinca — dobitak. Ko vam nudi samo jednu polovinu te priče, nešto vam prodaje.

Poluga koja je već jednom povučena

Vredi videti kako je prošla prvi put.

Huawei je od 2020. davljen pravilom koje Kinezima ograničava isporuku svega što je napravljeno sa američkim tehnologijama. Pošto je svaka ozbiljna fabrika čipova tada koristila i američke alate, brava je zaključana globalno, a kupci su bili operatori i države, mali broj velikih igrača koji se lako pritisnu. Britanija je preokrenula odluku o razvoju svoje mreže sa Huawei proizvodima.

Upalilo je, ali privremeno. Prihod Huawei-ja je sa 891 milijarde juana u 2020. propao drastično, da bi se u 2023. popeo na 704 milijarde uz rast od 9,6 odsto. Prelom je bio model telefona Mate 60 Pro iz avgusta 2023, sa domaćim čipom koji je SMIC napravio na opremi koju je već imao; isporuke telefona su u oktobru skočile 83 odsto. Sankcije su Huaweiju odnele godine i mnogo novca, ali su naterale Kinu da izgradi sopstveni lanac snabdevanja.

Onda je isti recept primenjen na veštačku inteligenciju. Januara 2025. američko Ministarstvo trgovine stavilo je Zhipu, današnji Z.ai, na crnu listu i preseklo mu legalnu kupovinu Nvidijinih čipova. Z.ai je svoje GLM modele istrenirao na Huaweijevim Ascend čipovima uz Huaweijev softver MindSpore, bez ijednog američkog čipa, i sagradio centar podataka snage oko jednog gigavata — otprilike koliko troši 750.000 domaćinstava — u kojem radi više klastera sa preko deset hiljada čipova. Godinu i po kasnije, GLM-5.2 je prvi među otvorenim modelima na svetu. To je isti onaj model koji je Hugging Faceu pomogao da istraži proboj kada su komercijalni odbili.

Čipovi firme koju je Amerika pokušala da udavi danas pokreću model koji bi sledeći set sankcija trebalo da uguši.

A model, uz sve to, nije telefon. Huawei je prodavao stvari koje se prave u fabrici i prelaze granicu; fabrika može da se odseče, granica da se zatvori. Otvoren model je fajl — kopira se besplatno, ne prolazi carinu, nema fabrike koja se gasi, a kupci nisu operatori i države nego milioni ljudi.

Vođstvo kojeg nema

Pismo u naslovu brani američko vođstvo u veštačkoj inteligenciji, pa vredi videti gde se ono trenutno nalazi.

Najčešće preuzimani otvoreni model na planeti je Alibabin Qwen. Krunu je Metinoj Llami skinuo u septembru 2025, a do januara ove godine prešao je 700 miliona preuzimanja i 200.000 izvedenih modela. Metin udeo među izvedenim modelima pao je sa 25 odsto krajem 2023. na 11 odsto ovog februara; Qwenov je 69.

Preuzimanja, doduše, nisu upotreba — zatvoreni modeli se ne preuzimaju, pa u toj koloni po definiciji imaju nulu. Bolja mera je OpenRouter, gde se meri stvarno potrošen saobraćaj kroz sve modele. Tamo kineski modeli danas nose 46,4 odsto, američki 35,7.

Pismo, dakle, brani američko vođstvo u otvorenim modelima u trenutku kada tog vođstva nema. Ne brani ga. Oplakuje ga.

Celu priču čini još zanimljivijom to što Peking razmišlja da postavi granice na svoje modele. Kinesko Ministarstvo trgovine razgovaralo je sa Alibabom, ByteDance-om i Z.ai-jem o ograničavanju stranog pristupa najjačim domaćim modelima, po stepenovanom predlogu: osnovni alati uz prijavu, napredni uz bezbednosnu proveru, vršni samo za domaću upotrebu. Razmatra se i da odliv sopstvene tehnologije postane krivično delo. Pristup preko interneta bi ostao, preuzimanje ne bi — ograničava se posedovanje, ne upotreba, a posedovanje je upravo ono zbog čega su ovi modeli i postali sveprisutni.

Otvorenost je strategija dok se gubi, a ne načelo kojeg se držiš kad počneš da vodiš.

Šta to znači za nas

Ovo pratimo od maja, i za to vreme se jedno pitanje ponavlja u svakoj epizodi. Nije koji je model najbolji, nego šta se dešava kad sutra prestane da radi.

To pitanje je u junu postavio i Emanuel Makron, kada je posle sastanka G7 američki potez nazvao strogo nacionalističkom reakcijom i pozvao svetske demokratije da ne zavise od jednog prekidača. Za Evropu, Kanadu i sve ostale to odavno nije tehnološka tema nego pitanje zavisnosti od tuđe infrastrukture i tuđih političkih odluka.

Kod nas otvoreni modeli ulaze u firme na mala vrata. Besplatni su, stoje u lokalu i ne šalju podatke nikome, što je za usklađenost sa propisima i zaštitu podataka bolje nego slati ih u tuđi oblak. Za firme koje sa velikim dobavljačima nemaju nikakvu pregovaračku moć to nije sitnica.

Ako Vašington uvede zabranu, ona kod nas neće da važi. Ali će odrediti koji alati uopšte postoje, ko ih razvija i pod kojim uslovima. Odluke se donose u dve prestonice na istoku i zapadu, a nas između niko ništa ne pita. Tu, uzgred, mislim i na Evropsku uniju, koja u ovoj raspravi ne odlučuje ništa — pominjem je tek sad, i to je otprilike sva njena uloga.

Iz svega ovoga ne sledi da treba preći na otvorene modele, niti da se treba zadržati na zatvorenima. Sledi da izbor treba da bude vaš, a ne zatečen. Model koji ste spustili kod sebe ne mogu da isključe ni Vašington, ni Peking, ni dobavljač koji sutra promeni cenovnik — ali ni da vam pomognu kad zagusti. Model koji plaćate po potrošnji radi bolje na najtežim poslovima, ali radi dok neko treći to dozvoljava.

Vredi znati koji od ta dva aranžmana stoji ispod svakog vašeg procesa, i šta se dešava sa njima u petak popodne kad neko okrene prekidač. To je jedina priprema koja ne zavisi od toga ko će pobediti u globalnoj raspravi i raspodeli interesa.

Izvori

Zabrana i povlačenje

Februarska zabrana

Pismo

Kineski povod

Dva slučaja

Kineska strana i kontekst

POVEZANO kuda dalje iz ovog teksta
Autor
Denis Daničić

20+ godina u informacionoj bezbednosti, kroz profesionalni rad i podršku za 4.000 kompanija i 200.000 mašina. Piše iz prakse, jer teorija slabo kome služi.

ODZIV pismo uredništvu

Ovo nisu klasični komentari. Svaki vaš odziv čitamo, objavljujemo samo one koje dozvolite i tek pošto ih pregledamo. Forma je bliža pismu uredništvu nego brzoj reakciji ispod sadržaja.

Pre nego što vam nešto drugo zaokupira pažnju — kako vam se čini tekst?
zabeleženo · hvala
Stiglo je kod nas.

Hvala što ste odvojili minut. Pročitaćemo ga do kraja. Ako ste dozvolili objavu i odaberemo ga, pojaviće se ispod članka — uz vaš potpis. Ako ste ostavili mejl, odgovorićemo vam.

Pošaljite još jedan →
Sajber bilten

Jednom nedeljno — izbor vesti koje su zaista bitne.

Pretplatite se
Prethodni tekst · Dosije · 6 min
Naučnik iz Vranja pravi ono u šta Cisco ulaže milione
Sledeći tekst · Dosije · 12 min
Kad je 99 bolje od 100