crvena/pilula
CP.STR.02 LIVE SYNC 17:56
SOS

Sajber vesti

FEED · SVE prikazano 1–10 od 982
SORT
№0982
Ranjivosti
15. NOV 2026.
↳Midnight Blue

Danfoss savetuje ažuriranje, a u najnovijem firmveru ima šest ozbiljnih propusta

Posle drugog talasa napada na frižidere u evropskim prodavnicama, Danfoss poručuje da su stradali kupci koji nisu ažurirali softver na svojim kontrolerima. Holandska firma Midnight Blue ukazuje na to da ni ažuriranje ne spasava od pretnje. Istraživač iz ove kompanije, Carlo Meijer, preuzeo je najnoviji firmver Danfossovog kontrolera AK-SM 800A, verziju 5.3.2, javno dostupnu na Danfossovom sajtu. Za manje od sat vremena ručnog pregleda našao je šest propusta, a svaki napadaču dozvoljava da preko mreže, bez lozinke, pokrene svoj kod na uređaju. AK-SM 800A je centralni kontroler koji u supermarketima, hladnjačama i pogonima za preradu hrane upravlja vitrinama i zamrzivačima: temperaturom, odmrzavanjem i alarmima. Utvrđeno je da program na tom kontroleru, koji prima zahteve sa mreže, na stotine mesta zapisuje ono što mu se pošalje, bez provere da li to staje u predviđeni memorijski prostor. Ako se pošalje predugačak tekst, višak se preliva po susednoj memoriji i preko dela koji određuje šta program sledeće radi. Zaštite koje takvo prelivanje otežavaju nisu uključene, iako je to samo jedno podešavanje pri pravljenju programa. A program radi sa najvišim ovlašćenjima na uređaju. Ne pomaže ni strogi režim prijave, koji je Danfoss od verzije 4.0 uključio kao podrazumevan i koji preporučuje i francuski CERT-FR: istu vrstu propusta Meijer je našao i u delu koji proverava prijavu. Kontroler uz to ne koristi bezbedno pokretanje (secure boot), pa bi napadač mogao da ostavi zlonamerni program koji preživljava vraćanje na fabrička podešavanja, ili da uređaj trajno onesposobi. Midnight Blue to opisuje kao izvodljivo, ali ne tvrdi da su ovi propusti korišćeni u dosadašnjim napadima. Detalje zadržava dok sa Danfossom usklađuje objavu, a CVE oznake još nisu dodeljene.

№0981
Ranjivosti
15. NOV 2026.
↳ForkLog

Durov tvrdi da propusta nema, ali Telegram posle četiri dana gasi nove vidžete

Telegram je 9. novembra automatizovanim bot nalozima dozvolio da u poruke ugrade minijaturne aplikacije, takozvane HTML vidžete. Četiri dana kasnije funkcija je ugašena. Vidžet je parče JavaScript koda koji se izvršava na telefonu ili računaru onoga ko prima poruke, u izolovanom okruženju aplikacije, bez šireg pristupa uređaju. Ispostavilo se da je ta izolacija dosta tanka. Istraživači iz grupe V12 objavili su 11. novembra snimak na kojem Android telefon, posle pokretanja bota i primanja poruke, volšebno otvara kalkulator aplikaciju. To je ustaljen način da se pokaže kako napadač može da pokrene svoj kod tamo gde ne bi trebalo, izvan očekivanog okvira. Dva dana kasnije isto to su pokazali na Telegramu za Windows, u verziji koja je već imala prve zakrpe. Tehnički detalji nisu objavljeni. Pavel Durov je odgovorio da problem ne postoji, da niko nije mogao da bude hakovan samim prijemom poruke i da je i taj scenario potpuno zakrpljen na serveru. Ko misli drugačije, poručio je, neka pokuša da provali u njegov nalog. Iste večeri botovi su prestali da šalju nove vidžete, a Telegram to nije objasnio. Gotovo u isto vreme Kaspersky je saopštio da je u noći 13. novembra zabeležio pokušaje zaražavanja: pri poseti određenim Telegram kanalima, na računarima se neprimetno pokretala skripta koja preuzima WebRAT trojanca. Sa njim napadač može da se šeta po računaru, pelješi kripto-novčanike i preuzima Telegram naloge, snima ekran i hvata sve što se otkuca. Kaspersky vezu sa vidžetima samo pretpostavlja. Prema Telegramovoj dokumentaciji, vidžeti nisu ni mogli da se objave u Telegram kanalima, pa je za sada nejasno kako je do napada došlo.

№0980
Napadi
14. NOV 2026.
↳The Record

FBI upozorava na Artex, alat koji provaljivanje u mreže prepušta AI agentima

Za provalu u neku mrežu više nije potreban tim stručnjaka. Dovoljno je da se AI agentima svakodnevnim jezikom zada cilj, a oni sami izviđaju, traže propuste, kradu lozinke i iznose podatke. FBI je 13. novembra izdao hitno upozorenje o alatu Artex, koji radi upravo to. Prema FBI-ju, neki upadi uz Artex od prvog koraka do administratorskih prava stignu za manje od tri sata, a čak i napadač sa vrlo malo znanja može da vodi više napada odjednom. Artex se povezuje sa bilo kojim jezičkim modelom, od Claude-a i GPT-a do kineskih otvorenih modela. Napadači, piše FBI, najčešće biraju DeepSeek, jer je jeftin i ne odbija zadatak kad mu se kaže da je reč o testiranju. Alat je u leto na GitHubu objavio kineski inženjer bezbednosti, kako kaže, za ovlašćeno testiranje. Posle prvih izveštaja o zloupotrebi, 8. oktobra je izjavio da sa napadima nema veze i uklonio projekat, ali kopije i komercijalna verzija i dalje kruže. FBI se poziva na nalaz firme Censys da je na internetu vidljivo više od 1.600 Artex konzola. Istog dana Amazon je objavio šta je našao u svojim zamkama, serverima koji se predstavljaju kao servisi za AI modele. Agenti su im, tražeći model za rad, slali svoju radnu memoriju, a u njoj i dnevnik cele kampanje. Iz zapisa se vidi da su ukradeni ključevi za AI servise plaćali model koji je tražio nove ključeve, i da su agenti lažnim video snimcima lica pokušavali da prođu proveru identiteta na dve kripto-berze. Server firme koja vrši proveru odbio je svaki zabeleženi pokušaj.

№0979
Vesti
14. NOV 2026.
↳The Record

Nemačke tajne službe od sada smeju da hakuju, sabotiraju i tajno ulaze u stanove i kancelarije

Nemačka je posle Gestapoa i Štazija namerno razdvojila one koji prisluškuju od onih koji hapse, a sad je tu ogradu dobrano načela. Bundestag je 13. novembra izglasao najveću izmenu zakona o tajnim službama od Drugog svetskog rata: 308 poslanika za, 190 protiv, 71 uzdržan. Spoljna služba BND do sada je o pretnjama samo izveštavala, a od sada sme i da uzvrati. Može da provaljuje u računare van Nemačke, da menja i briše podatke, da obori servere državno sponzorisanih sajber grupa i da sabotira suparničke lance snabdevanja. Vlada je kao primere navodila fabrike dronova i laboratorije hemijskog oružja. Domaća služba BfV dobila je kraći spisak, na primer da blokira ili preusmeri saobraćaj na mreži, ali nad ljudima i dalje ne sme da primenjuje silu. Obe službe smeju veštačkom inteligencijom da pretresaju velike količine podataka i da lica porede sa slikama sa interneta. Prema pisanju nemačkog portala Heise, službe smeju i tajno da ulaze u stanove ili poslovne prostore, kako bi na računare postavile špijunske programe. Hakovanje i tajne akcije u Nemačkoj unapred odobrava nezavisno nadzorno telo, čije je veće udvostručeno sa šest na dvanaest članova, ali kad je hitno, službe mogu da rade i bez odobrenja. Ubijanje i ranjavanje ostaju zabranjeni. Vlada se poziva na odnose sa Rusijom: prošlog decembra Nemačka je napad na svoju kontrolu letenja pripisala ruskoj grupi APT28. Protiv zakona su se pobunili udruženja za ljudska prava i novinari, a stručnjaci očekuju da će ubrzo da završi na Ustavnom sudu. Sledeći korak je Bundesrat.

№0978
Vesti
13. NOV 2026.
↳Europol

Dark veb pijace ugašene, tragovi ostali: 354 uhapšena u akciji policije 14 zemalja

Pijaca na dark vebu može da nestane preko noći, ali ono što je na njoj kupljeno i prodato ne nestaje sa njom. Evropol i američko Ministarstvo pravde objavili su 12. novembra ishod operacije TorNado: 354 uhapšena. Akcija je trajala od maja 2025. do oktobra 2026, a u njoj su učestvovale policije 14 zemalja. Na meti su bili prodavci i kupci sa pet tržišta koja je policija ranije ugasila: Archetyp, Bohemia, Nemesis, Kingdom i Tor2Door. Dark veb je deo interneta do kog se dolazi posebnim pregledačem, koji skriva ko je s koje strane. Ta tržišta su radila kao obične onlajn prodavnice, sa ocenama prodavaca i korpom, samo što se prodavala pre svega droga, a plaćalo kriptovalutama. Posle gašenja su istražni organi, prema američkom saopštenju, došli do podataka pomoću kojih su naloge povezali sa stvarnim ljudima. Evropolovi analitičari pratili su tokove kriptovaluta. Najviše uhapšenih je u SAD, 132, zatim u Velikoj Britaniji 59, Mađarskoj 45 i Nemačkoj 41. U Sloveniji ih je 11. Crnogorska policija nije nikoga uhapsila, ali je, kako navodi Evropol, jednom pokucala na vrata radi razgovora. Finska je uz jedno hapšenje obavila 159 saslušanja. Zaplenjeno je oko 5,7 tona droge, 209 komada vatrenog oružja i više od 234 miliona dolara u gotovini i kriptovalutama, a samo u Evropi i preko milion tableta koje se izdaju na recept. Američki tužioci opisuju i slučaj dvojice braće sa Floride, optuženih da su poštom slali lažne tablete protiv bolova sa sintetičkim opioidima koji po jačini mogu da nadmaše fentanil. Među primaocima njihovih paketa bilo je predoziranja, nekih i sa smrtnim ishodom.

№0977
Istraživanja
13. NOV 2026.
↳ENISA

EU sebi dala sedmicu iz sajber bezbednosti, pala na razmeni informacija

Evropska unija je sama sebi upisala ocenu iz sajber bezbednosti: 71,5 od 100 poena. Brojka stoji u izveštaju koji agencija ENISA svake dve godine piše za Evropski parlament, kako nalaže direktiva NIS2. Ocena je prolazna: 22 od 27 članica vode se kao zrele, a pet najslabijih drži se na oko 60 poena. Poređenje sa ocenom iz 2024. ne vredi, jer je način bodovanja u međuvremenu promenjen. Opasnost je, kaže ENISA, znatna, ista kao i pre dve godine. Više od polovine svega što je lane zabeleženo bili su napadi iz ubeđenja, a ne zbog para: haktivisti zatrpaju sajt zahtevima, on padne na nekoliko sati i to je uglavnom sve. Pravu štetu i dalje nanosi ransomver, a najčešće strada državna uprava, u skoro svakom trećem slučaju. Veštačka inteligencija je, piše u izveštaju, vreme od otkrivanja propusta do napada skratila gotovo na nulu. Kao primer šta takvi modeli mogu kad se otmu kontroli navodi se julski upad OpenAI-jevog agenta u Hugging Face. Najtanje ocene EU nije dobila na tehnici, nego na ljudima. Za to koliko firme jedna drugoj javljaju šta ih je snašlo dobila je 26,3 poena, ubedljivo najmanje. Nacionalni timovi koji prvi izlaze na teren kad se desi incident dobili su 54,8, a sajber bezbednost u osnovnim i srednjim školama 54,4. Većina članica je NIS2 prepisala u svoje zakone tek kad je rok prošao, a neke nisu ni do danas. Ni evropski plan za velike sajber krize još nije isproban u stvarnoj nevolji.

№0976
Napadi
13. NOV 2026.
↳The Hacker News

PHP2Shell stigao do Check Point uređaja: napadači brisali servere i ostavljali poruke

Posle Palo Alto firewall uređaja, PHP2Shell je otvorio vrata i u Check Point uređaje, a ovog puta napadači nisu samo ušli, nego su i brisali servere. Check Point je 12. novembra objavio da nepoznata grupa od kraja oktobra napada njegove gateway uređaje, i izdao hitne ispravke. Napad ide u dva koraka. Prvi je PHP2Shell, propust u PHP-u o kome pišemo od oktobra: kroz portal preko kog se zaposleni spolja povezuju na mrežu firme, napadač dobija ograničen pristup uređaju. Drugi korak je do sada nepoznat propust, CVE-2026-123039. Servis koji na uređaju izvršava komande sa najvišim ovlašćenjima prima naredbe od bilo kog lokalnog programa i ne proverava ko ih šalje. Tako ograničen pristup postaje potpuna kontrola. Check Point kaže da je ovaj propust iskorišćen kod dvadesetak klijenata. Napadači zatim ugrađuju backdoor TSGA, koji krade podešavanja, prepravlja zapise firewalla i preživljava vraćanje iz rezervne kopije. Prvi talas, 30. oktobra, gađao je organizacije u Izraelu. Kod nekih žrtava su napadači sa firewalla prešli na server sa virtuelnim mašinama, pokrenuli program za brisanje i ostavili poruku u kojoj se pominje Dream, izraelska firma koja je razotkrila napade na Palo Alto. Drugi talas, 2. novembra, zahvatio je organizacije širom sveta, bez vidljivog izbora po državi ili delatnosti. Alate ove vrste ESET je u junu pripisao grupi povezanoj sa Kinom, a i radno vreme napadača odgovara kineskoj vremenskoj zoni. Check Point ipak kaže da dokaza za pripisivanje nema dovoljno: uništavanje ne liči na dosadašnje kineske operacije, pa ne isključuje ni mogućnost da je ta grupa samo obezbedila ulaz, a da je brisao neko drugi.

№0975
Vesti
13. NOV 2026.
↳The Register

Microsoft 365 u prekidu duže od 18 sati, vraćeni serveri ponovo padaju

Microsoft sada već više od 18 sati ne uspeva da vrati u rad mejl i druge servise na koje se oslanjaju firme i države širom sveta. Prekid je počeo u četvrtak, 12. novembra, oko 19 časova po našem vremenu. Prvo su stali Outlook, Teams i Copilot, a zatim i alati kojima administratori centralno nadziru svoje sisteme: Intune, administratorski centri i deo Defender zaštite. Do petka ujutru Teams se vratio, a problem se sveo na Exchange Online, servis koji stoji iza Outlooka, najraširenijeg poslovnog mejl klijenta. Microsoft uzrok opisuje ovako: deo servera prestao je da prolazi automatsku proveru operativnosti, pa je isključen iz rada. Saobraćaj je prešao na preostale servere, koji su se pod novim teretom zagušili. Kompanija kaže da nije reč o navali korisnika, već da sumnja na komponentu koja proverava ispravnost servera i da ispituje da li da povuče nekoliko nedavnih izmena podešavanja. Popravke, po rečima Microsofta, nisu dale očekivani rezultat. Vraćeni serveri su radili dok ne pristigne redovni saobraćaj, pa su ponovo otkazivali. Posledice prekida ovako bitnih servisa osećaju se širom sveta. Britanska zdravstvena služba NHS delom je prešla na papirnu evidenciju, apoteke kasne sa receptima, a policija moli građane da prijave podnose telefonom. Pogođeni su, između ostalih, Banka Engleske, državne službe u Australiji i Japanu i avio-kompanije u Indiji. Microsoft navodi da za sada nema saznanja o zlonamernoj aktivnosti koja bi mogla da prouzrokuje pad. Kompanija danas oko podneva javlja da se oporavak iz azijsko-pacifičkog regiona širi i na Evropu, ali rok za potpuni povratak nije objavljen.

№0974
Iz Crvene Pilule
12. NOV 2026.
↳Crvena Pilula

Crvena pilula svojim pratiocima od danas zvanično preporučuje proizvode kompanije ESET

Crvena pilula otvorila je na svom sajtu novu sekciju sa preporučenim proizvodima, a ESET je od danas zvanično prvi na toj listi. Da bi neko na tu listu dospeo, prolazi šest provera, svake godine iznova. Gleda se nastup na globalnoj sceni, šta kažu nezavisni testovi, šta kaže tržište, koji su utisci korisnika i, na kraju, kakvo je lično iskustvo i saradnja sa distributerom. Svi proizvođači koji pokažu da ispunjavaju i prevazilaze očekivanja tržišta naći će se na našoj listi. Sa ESET-om radimo već dvadeset godina, u sopstvenom okruženju i na mrežama klijenata sa kojima sarađujemo. Subjektivni osećaj sigurnosti potvrđuju nezavisna testiranja i opšti stav korisnika o proizvodima kompanije ESET. AV-Comparatives ga 2024. proglašava proizvodom godine, a u poslovnom testu za mart–jun 2026. najmanje opterećuje računare od svih 16 proizvoda. AV-TEST mu dodeljuje oznaku Top Product u svih šest poslovnih testova za 2025. Slične rezultate ESET isporučuje decenijama unazad. Proizvodi se razvijaju bez zastoja, sa redovnim ažuriranjima i ispravkama, a podrška u Srbiji je lokalizovana i izuzetno posvećena. Tržište deli iste utiske: korisnici ESET-u na Gartner Peer Insights daju ocenu 4,8 od 5, a u našoj praksi licence obnavlja između 80 i 90 odsto korisnika. ESET redovno učestvuje u globalnim akcijama protiv sajber kriminala, a prati i dešavanja u Srbiji, od kampanje BalkanRAT do grupe APT28, koja je 2024. ciljala srpsku vladu. Na stranici koju smo posvetili ESET-u opisani su paketi, navedene su cene sa kalkulatorom, a preko Crvene pilule od danas možete nabaviti licence, uz savet pri izboru i podršku u postavci i svakodnevnom radu.

№0973
Vesti
12. NOV 2026.
↳The Record

Pravila za prodavce špijunskog softvera potpisalo 14 od 43 države, za sada bez Izraela

Firme koje prodaju špijunski softver dobile su prva međunarodna pravila ponašanja. Pravila nisu obavezujuća i ne predviđaju kazne. Usvojena su 11. novembra u Parizu, na trećoj konferenciji Pall Mall procesa, diplomatske inicijative koju od 2024. vode Britanija i Francuska. Konferenciji su prisustvovale 43 države, a smernice je podržalo njih 14, među kojima SAD, Nemačka, Italija, Japan i Poljska. Izraela, odakle dolaze Pegasus i Candiru, na spisku nema. Nema ni Mađarske ni Grčke, koje su prošle godine potpisale sličan kodeks za države, a obe su imale sopstvene afere sa špijunskim softverom. Smernice traže od proizvođača, posrednika i investitora da proveravaju kome prodaju svoje proizvode, pa i to da li država kupac ima nezavisan nadzor nad upotrebom ovakvih alata. Po usvojenim pravilima, kada postoji ozbiljan rizik od zloupotrebe ili se ona već dogodila, prodaja i podrška treba da se obustave. Promena imena, sedišta ili vlasnika, piše u tekstu, ne briše vezu sa ranijom firmom koja je zloupotrebljavala softver. Žrtvama špijunskog softvera treba da se razmotri obeštećenje, a pritisak na industriju treba da dođe od država koje alate kupuju i odobravaju njihov izvoz. Proces od početka prati kritika da za stolom ne sede firme čiji su alati pronađeni na uređajima u brojnim aferama. Deo učesnika primećuje i da Britanija i Francuska drugima ograničavaju pristup ovim alatima, a da sopstvenu industriju istovremeno podržavaju.