crvena/pilula
CP.STR.02 LIVE SYNC 16:22
SOS

Sajber vesti

FEED · SVE prikazano 1–10 od 988
SORT
№0988
Napadi
18. NOV 2026.
↳SI-CERT

Slovenački CERT: Viber nalozi se preuzimaju bez ikakve radnje vlasnika, štiti samo PIN

Slovenački nacionalni CERT upozorio je 16. novembra na neobične otmice Viber naloga. Vlasnici nisu kliknuli ni na kakav link i nikome nisu dali aktivacioni kod. Uglavnom nisu ni dobili SMS ili poziv sa kodom. Ipak, neko je njihov broj aktivirao na svom telefonu. Onima koji već koriste Viber, aplikacija se sama odjavljuje i vraća na početni ekran za registraciju. Onima koji Viber nemaju, na njihovom broju se otvara novi nalog, a to saznaju tek kad im prijatelji jave da su se „pridružili Viberu”. Pri registraciji Viber aktivacioni kod šalje porukom ili pozivom. SI-CERT zato pretpostavlja da se kod negde usput presreće, možda u nekoj od firmi preko kojih Viber šalje te poruke, ali to nije potvrđeno. Zamena SIM kartice kod operatera je isključena kao vektor napada. Napadač ne dobija istoriju razgovora ni spisak kontakata, ali može da piše u ime vlasnika, sa njegovim brojem i imenom. Takvi nalozi služe za lažne linkove, prevare sa ulaganjima i ljubavne prevare. Prema proverama SI-CERT-a, napad ne prolazi kod naloga sa uključenom proverom u dva koraka, odnosno šestocifrenim PIN-om. Broj prijava nije objavljen, a SI-CERT kaže da sa Viberom radi na razjašnjenju.

№0987
Vesti
18. NOV 2026.
↳NBC News

Nedelja lažnih kolektivnih uzbuna, dok AI napadi prolaze preko zaboravljenih ključeva

Za nedelju dana u Americi su zastali Microsoftov servisi, svi letovi u zemlji, usluge banke JPMorgan Chase i unutrašnja mreža Agencije za nacionalnu bezbednost (NSA). Zbog svega toga, na mrežama se širi priča o nekakvom kolektivnom sajber napadu na Ameriku. Kao dokaz se iz konteksta izvlači upozorenje FBI-ja o AI alatu Artex, objavljeno istog petka kad su prizemljeni svi letovi u Americi, a britanska preporuka da domaćinstva obezbede zalihe vode i hrane za tri dana samo je dolila ulje na vatru. A šta se zapravo desilo? Microsoft za celodnevni prekid u radu krivi grešku u softveru staru nekoliko meseci. Letove je zaustavio ruter koji je izvođač postavljao pri zameni starih bakarnih vodova, a šef FAA kaže da ne vidi „nijedan dokaz zlonamernog delovanja, a ni bilo čega vezanog za AI”. Chase svoj prekid pripisuje grešci u softveru, a NSA kaže da je njena mreža posustala tokom zakazanog održavanja. „Ovo nije sajber napad i nije usklađena akcija neke države”, rekao je direktor nacionalne obaveštajne službe Džej Klejton. Britanska preporuka objavljena je još 22. oktobra, zbog oluja, požara i sajber napada. FBI sa svojim upozorenjem nije dizao uzbunu. U pitanju je kratak tehnički pregled bez ijednog novog FBI slučaja, sastavljen od izveštaja Microsofta, Google-a, CrowdStrike-a i drugih bezbednosnih kompanija. Za napad preko ConnectWise-a, FBI samo piše o pokušajima prijave na više od 2.250 Microsoft okruženja u oblaku, a ne o 2.250 provala. Slično je i sa relativno novom bandom n0n, koja je na spisak svojih žrtava uvrstila Visu i JPMorgan. Visa kaže da se incident desio kod jednog od njenih dobavljača u Aziji, a ne u njenim sistemima. Bitdefender je po podacima sa servera same bande našao nešto više od 20 stvarnih napada, a ne 150 kako banda to predstavlja. Doduše, ispod sve te buke ima i pravih nalaza na koje treba obratiti pažnju. Bezbednosna firma Barracuda je objavila da je nepoznati napadač sa Artexom za 44 sata prošao kroz desetak njenih naloga u oblaku. Ušao je ključem koji je Barracuda izdala jednom od dobavljača i zaboravila da ga ugasi. Google je 16. novembra objavio da je prvi put naišao na AI alat koji bez čoveka poredi programski kod pre i posle zakrpe, gde iz razlike pravi exploit i sam nastavlja napad. Napadača u tom slučaju su najviše zanimali francuski sajtovi medija, zabave i obrazovanja.

№0986
Napadi
17. NOV 2026.
↳The Register

Lažne dojave o bombama u 6.000 italijanskih škola stigle sa kompromitovanih mejl naloga

Prošle srede, 11. novembra, oko 6.000 italijanskih državnih škola dobilo je isti mejl: u zgradi je bomba. Sutradan je stiglo još 1.803 takvih poruka. Bombe nije bilo nigde. Potpisnik se predstavljao kao „Mihail Andropov, vođa Vilajeta Mizoginistana”, izmišljene zemlje mrzitelja žena. Sa istim potpisom pretnje su ranije stizale u Irsku, Veliku Britaniju i Bugarsku, a istih dana i u škole u Irskoj, Severnoj Irskoj, Škotskoj i Francuskoj. Prvi talas u Italiji poslat je sa naloga bivšeg studenta tajvanskog univerziteta Da-Yeh, koji je univerzitet proglasio kompromitovanim i ugasio. Firma Hudson Rock, koja prati baze ukradenih lozinki, našla je pristupne podatke tog naloga u zbirci kradljivaca lozinki staroj više od godinu dana. Drugu adresu sa koje su stizale dojave, koja potiče sa egipatskog univerziteta Kafr el-Šeik, malver Vidar je sa zaraženog računara pokupio još 2021. Da su baš te lozinke upotrebljene za slanje, Hudson Rock ne može da dokaže. Adrese škola pošiljalac je, kako se veruje, preuzeo sa javnog spiska na sajtu italijanskog ministarstva prosvete. Ko stoji iza dojava, nije utvrđeno. Rusija je odbacila umešanost, a francuski predsednik Makron kaže da za atribuciju nema dovoljno podataka.

№0985
Napadi
16. NOV 2026.
↳ESET Blog

GTA VI izlazi u četvrtak, a lažne verzije već mesecima pelješe nestrpljive

Grand Theft Auto VI izlazi u četvrtak, 19. novembra, i to samo za PlayStation 5 i Xbox Series X|S. Verzija za PC računare nije najavljena, kao ni demo, beta ili rani pristup igri. Ali prevarantima to ne smeta da prodaju ono čega nema. ESET je sabrao nalaze nekoliko bezbednosnih firmi o prevarama na ovu temu. Malwarebytes je u avgustu našao lažne Rockstarove stranice sa dugmetom „Play Now”. Umesto igre stizao je fajl od 1,1 MB sa Vidarom, malverom koji krade lozinke sačuvane u 19 pregledača. Huntress je opisao obrnut pristup: ISO fajlove veće od 100 GB, napunjene smećem, da se veličinom nasamare potencijalne žrtve. U jednom su bili programi za daljinsko upravljanje računarom, kradljivac lozinki i Discord naloga, i Chaos, ransomver koji veće fajlove ne zaključava nego prepisuje, pa nema šta da se otkupi. Lažni instaler je unapred upozoravao da „piratska kopija” može da javi grešku „License not found”. Greška se zaista pojavljivala, dok je malver već radio u pozadini. Teren su pripremila i curenja iz same igre. Od avgusta je neko pod imenom CyberLeek objavio 19 navodnih snimaka i isečaka iz igre i uz njih pustio sopstvenu kriptovalutu. Prema analizi firme BitOK, sajtovi povezani sa CyberLeekom kasnije su nudili „razvojnu verziju” igre za 40 dolara, a nema dokaza da je iko dobio ono što je kupio. Drugi sajtovi traže od 100 do 250 dolara u kriptovaluti za rani pristup ili nude verziju za Android, koja takođe ne postoji.

№0984
Napadi
16. NOV 2026.
↳Narodna banka Srbije

Dužnicima Alta banke stižu lažni SMS-ovi koji traže uplatu rata

Od početka novembra, dok Alta banka ide kroz stečaj, njenim dužnicima stižu SMS poruke koje traže da svoje rate kredita uplate na određene račune u Poštanskoj štedionici. Narodna banka Srbije upozorila je 4. novembra da je to prevara. Neke poruke stižu sa nepoznatih brojeva. Kod drugih se kao pošiljalac pojavljuje „AltaPay”, ime pod kojim je ranije poslovala Alta Group, firma povezana sa bankom. Preko menjačnica koje su radile kao njeni zastupnici ljudi su plaćali račune. NBS je obavestila Poštansku štedionicu o računu iz jedne od poruka i tražila da pojača kontrolu sumnjivih uplata. Koliko je ljudi već platilo i da li su poruke stizale samo klijentima banke, nije saopšteno. Banka je dozvolu izgubila 30. oktobra, a stečaj je otvoren 3. novembra. Vlasnik je uhapšen 2. novembra, osumnjičen da je iz trezora izneo oko 388 miliona evra. NBS je 7. novembra objavila zvanične račune za otplatu, i jedan od njih, za kredite firme Alta Group, jeste u Poštanskoj štedionici. U istoj banci od petka 13. novembra štediše podižu osigurane depozite do 50.000 evra, u 57 ekspozitura i preko posebnog onlajn portala.

№0983
Napadi
16. NOV 2026.
↳The Register

Sajber napad na nemačkog proizvođača dronova za Ukrajinu

Nepoznati napadači upali su krajem oktobra u mrežu nemačke firme Quantum Systems, koja pravi izviđačke dronove za nemačku vojsku, ali i za Ukrajinu. Vojska naravno nije smela da rizikuje: od petka 6. novembra do početka naredne nedelje prizemljila je sve dronove ove kompanije. Quantum Systems je iz okoline Minhena, a Ukrajinu snabdeva od 2022. i tamo ima više od 200 zaposlenih. Kancelar Merc je u oktobru najavio novac za desetine hiljada njihovih dronova presretača, koji će se praviti u Ukrajini. Firma je 12. novembra potvrdila napad i rekla da je opasnost prošla, ali nije objasnila šta se tačno desilo. Spiegel i Financial Times, pozivajući se na neimenovane izvore, pišu da su napadači na firmin server za ažuriranje podmetnuli svoju verziju programa kojim se planiraju letovi dronova. Prema njima, ta verzija je stigla i do servera vojske i drugih kupaca, ali je presretnuta pre nego što je stigla do letelica. Izvori iz same kompanije za nemački nedeljnik WirtschaftsWoche tvrde drugačije: vojska koristi drugi program i nije zahvaćena napadom, a zaraženi paket je stigao samo do dva laptopa drugih kupaca. Firma je 13. novembra javila da dronovi ponovo lete, a tužilaštvo u Bambergu traži počinioce. Zvanično, napad nije pripisan nikome. Ruski Argumenti i fakti preneli su reči proruskog sagovornika da su to uradili „naši drugovi” i pritom odneli sve podatke, od planova i nacrta do finansija. Dokazi za to nisu ponuđeni, a nijedna grupa do sada nije preuzela odgovornost.

№0982
Ranjivosti
15. NOV 2026.
↳Midnight Blue

Danfoss savetuje ažuriranje, a u najnovijem firmveru ima šest ozbiljnih propusta

Posle drugog talasa napada na frižidere u evropskim prodavnicama, Danfoss poručuje da su stradali kupci koji nisu ažurirali softver na svojim kontrolerima. Holandska firma Midnight Blue ukazuje na to da ni ažuriranje ne spasava od pretnje. Istraživač iz ove kompanije, Carlo Meijer, preuzeo je najnoviji firmver Danfossovog kontrolera AK-SM 800A, verziju 5.3.2, javno dostupnu na Danfossovom sajtu. Za manje od sat vremena ručnog pregleda našao je šest propusta, a svaki napadaču dozvoljava da preko mreže, bez lozinke, pokrene svoj kod na uređaju. AK-SM 800A je centralni kontroler koji u supermarketima, hladnjačama i pogonima za preradu hrane upravlja vitrinama i zamrzivačima: temperaturom, odmrzavanjem i alarmima. Utvrđeno je da program na tom kontroleru, koji prima zahteve sa mreže, na stotine mesta zapisuje ono što mu se pošalje, bez provere da li to staje u predviđeni memorijski prostor. Ako se pošalje predugačak tekst, višak se preliva po susednoj memoriji i preko dela koji određuje šta program sledeće radi. Zaštite koje takvo prelivanje otežavaju nisu uključene, iako je to samo jedno podešavanje pri pravljenju programa. A program radi sa najvišim ovlašćenjima na uređaju. Ne pomaže ni strogi režim prijave, koji je Danfoss od verzije 4.0 uključio kao podrazumevan i koji preporučuje i francuski CERT-FR: istu vrstu propusta Meijer je našao i u delu koji proverava prijavu. Kontroler uz to ne koristi bezbedno pokretanje (secure boot), pa bi napadač mogao da ostavi zlonamerni program koji preživljava vraćanje na fabrička podešavanja, ili da uređaj trajno onesposobi. Midnight Blue to opisuje kao izvodljivo, ali ne tvrdi da su ovi propusti korišćeni u dosadašnjim napadima. Detalje zadržava dok sa Danfossom usklađuje objavu, a CVE oznake još nisu dodeljene.

№0981
Ranjivosti
15. NOV 2026.
↳ForkLog

Durov tvrdi da propusta nema, ali Telegram posle četiri dana gasi nove vidžete

Telegram je 9. novembra automatizovanim bot nalozima dozvolio da u poruke ugrade minijaturne aplikacije, takozvane HTML vidžete. Četiri dana kasnije funkcija je ugašena. Vidžet je parče JavaScript koda koji se izvršava na telefonu ili računaru onoga ko prima poruke, u izolovanom okruženju aplikacije, bez šireg pristupa uređaju. Ispostavilo se da je ta izolacija dosta tanka. Istraživači iz grupe V12 objavili su 11. novembra snimak na kojem Android telefon, posle pokretanja bota i primanja poruke, volšebno otvara kalkulator aplikaciju. To je ustaljen način da se pokaže kako napadač može da pokrene svoj kod tamo gde ne bi trebalo, izvan očekivanog okvira. Dva dana kasnije isto to su pokazali na Telegramu za Windows, u verziji koja je već imala prve zakrpe. Tehnički detalji nisu objavljeni. Pavel Durov je odgovorio da problem ne postoji, da niko nije mogao da bude hakovan samim prijemom poruke i da je i taj scenario potpuno zakrpljen na serveru. Ko misli drugačije, poručio je, neka pokuša da provali u njegov nalog. Iste večeri botovi su prestali da šalju nove vidžete, a Telegram to nije objasnio. Gotovo u isto vreme Kaspersky je saopštio da je u noći 13. novembra zabeležio pokušaje zaražavanja: pri poseti određenim Telegram kanalima, na računarima se neprimetno pokretala skripta koja preuzima WebRAT trojanca. Sa njim napadač može da se šeta po računaru, pelješi kripto-novčanike i preuzima Telegram naloge, snima ekran i hvata sve što se otkuca. Kaspersky vezu sa vidžetima samo pretpostavlja. Prema Telegramovoj dokumentaciji, vidžeti nisu ni mogli da se objave u Telegram kanalima, pa je za sada nejasno kako je do napada došlo.

№0980
Napadi
14. NOV 2026.
↳The Record

FBI upozorava na Artex, alat koji provaljivanje u mreže prepušta AI agentima

Za provalu u neku mrežu više nije potreban tim stručnjaka. Dovoljno je da se AI agentima svakodnevnim jezikom zada cilj, a oni sami izviđaju, traže propuste, kradu lozinke i iznose podatke. FBI je 13. novembra izdao hitno upozorenje o alatu Artex, koji radi upravo to. Prema FBI-ju, neki upadi uz Artex od prvog koraka do administratorskih prava stignu za manje od tri sata, a čak i napadač sa vrlo malo znanja može da vodi više napada odjednom. Artex se povezuje sa bilo kojim jezičkim modelom, od Claude-a i GPT-a do kineskih otvorenih modela. Napadači, piše FBI, najčešće biraju DeepSeek, jer je jeftin i ne odbija zadatak kad mu se kaže da je reč o testiranju. Alat je u leto na GitHubu objavio kineski inženjer bezbednosti, kako kaže, za ovlašćeno testiranje. Posle prvih izveštaja o zloupotrebi, 8. oktobra je izjavio da sa napadima nema veze i uklonio projekat, ali kopije i komercijalna verzija i dalje kruže. FBI se poziva na nalaz firme Censys da je na internetu vidljivo više od 1.600 Artex konzola. Istog dana Amazon je objavio šta je našao u svojim zamkama, serverima koji se predstavljaju kao servisi za AI modele. Agenti su im, tražeći model za rad, slali svoju radnu memoriju, a u njoj i dnevnik cele kampanje. Iz zapisa se vidi da su ukradeni ključevi za AI servise plaćali model koji je tražio nove ključeve, i da su agenti lažnim video snimcima lica pokušavali da prođu proveru identiteta na dve kripto-berze. Server firme koja vrši proveru odbio je svaki zabeleženi pokušaj.

№0979
Vesti
14. NOV 2026.
↳The Record

Nemačke tajne službe od sada smeju da hakuju, sabotiraju i tajno ulaze u stanove i kancelarije

Nemačka je posle Gestapoa i Štazija namerno razdvojila one koji prisluškuju od onih koji hapse, a sad je tu ogradu dobrano načela. Bundestag je 13. novembra izglasao najveću izmenu zakona o tajnim službama od Drugog svetskog rata: 308 poslanika za, 190 protiv, 71 uzdržan. Spoljna služba BND do sada je o pretnjama samo izveštavala, a od sada sme i da uzvrati. Može da provaljuje u računare van Nemačke, da menja i briše podatke, da obori servere državno sponzorisanih sajber grupa i da sabotira suparničke lance snabdevanja. Vlada je kao primere navodila fabrike dronova i laboratorije hemijskog oružja. Domaća služba BfV dobila je kraći spisak, na primer da blokira ili preusmeri saobraćaj na mreži, ali nad ljudima i dalje ne sme da primenjuje silu. Obe službe smeju veštačkom inteligencijom da pretresaju velike količine podataka i da lica porede sa slikama sa interneta. Prema pisanju nemačkog portala Heise, službe smeju i tajno da ulaze u stanove ili poslovne prostore, kako bi na računare postavile špijunske programe. Hakovanje i tajne akcije u Nemačkoj unapred odobrava nezavisno nadzorno telo, čije je veće udvostručeno sa šest na dvanaest članova, ali kad je hitno, službe mogu da rade i bez odobrenja. Ubijanje i ranjavanje ostaju zabranjeni. Vlada se poziva na odnose sa Rusijom: prošlog decembra Nemačka je napad na svoju kontrolu letenja pripisala ruskoj grupi APT28. Protiv zakona su se pobunili udruženja za ljudska prava i novinari, a stručnjaci očekuju da će ubrzo da završi na Ustavnom sudu. Sledeći korak je Bundesrat.